U srpnju nastavljen pad kredita stanovništvu
Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB) ukupni krediti kreditnih institucija sektoru stanovništva krajem srpnja iznosili su 127,1 milijardu kuna.
Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB) ukupni krediti kreditnih institucija sektoru stanovništva krajem srpnja iznosili su 127,1 milijardu kuna. Premda su zabilježili blagu pozitivnu stopu rasta na mjesečnoj razini od 0,5%, srpanj je već 25. mjesec zaredom otkako se bilježi negativna godišnja stopa rasta ukupnih kredita stanovništvu (-0,3%). U odnosu na kraj prošle godine, krediti stanovništvu su niži za 0,2%, što odražava nastavak recesijskih kretanja te osobito nepovoljna kretanja na tržištu rada, navodi se u analizi RBA.
U valutnoj strukturi ukupnih kredita stanovništvu krajem srpnja dominiraju devizni krediti i krediti u kunama odobreni uz valutnu klauzulu (73%), dok ostatak od 27% čine krediti odobreni u domaćoj valuti. Premda nije bilo bitnijih tečajnih oscilacija u odnosu na kraj prošle godine, kuna je na godišnjoj razini u odnosu na euro oslabila za 1,7% te je takvim tečajnim kretanjima ublažen pad kredita izražen u domaćoj valuti.
Distribucija kredita stanovništvu prema namjeni pokazuje da se gotovo polovica ukupnih kredita odnosi na stambene kredite, 60.635 milijuna kuna ili 48%. Oni su na godišnjoj razini zabilježili pad od 0,7% dok su u odnosu na kraj prošle godine manji za 1,3%. Gotovinski nenamjenski krediti krajem promatranog mjeseca iznosili su 38.160 milijuna kuna (2,7% više nego u srpnju prošle godine) čineći drugi po veličini udio u ukupnim kreditima stanovništvu (30%). Suprotno takvim kretanjima, s izuzetkom rujna 2012. gotovinski nenamjenski krediti bilježe kontinuirani godišnji rast u posljednjih 32 mjeseca (otkako je dostupna ova vrsta statističkih podataka).
Snažna godišnja kontrakcija potrošačkih kredita u srpnju (-28,3%), kao i iznimno visoki godišnji pad kredita za kupnju automobila (-31,2%) sasvim jasno oslikavaju promjenu u strukturi financiranja potreba stanovništva koje se tijekom niza uzastopnih recesijskih godina opredijelilo za manje kreditiranje kupnje nekretnina i pokretnina veće tržišne vrijednosti (u skladu s niže ostvarenim dohocima kućanstava koji su prvenstveno posljedica negativnih kretanja na tržištu rada).
'U isto vrijeme, tekuće životne troškove stanovništvo je vjerojatno financiralo iz izvora nenamjenskih kredita koji posljedično bilježe kontinuirani godišnji rast tijekom dugog recesijskog razdoblja', stoji u analizi RBA.
Nastavak razduživanja pokazuje i sektor poduzeća čije su obveze po kreditima banaka odobrenim za obrtna sredstva krajem srpnja iznosile 40.119 milijuna kuna (4,3% manje nego u isto mjesecu lani), dok su krediti za investicije poduzeća iznosili 34.644 milijuna kuna (2,7% manje nego u srpnju prošle godine). Iako u odnosu na kraj prošle godine, krediti poduzećima za obrtna sredstva u srpnju bilježe rast od 1,2%, krediti za investicije poduzeća niži su za 0,6% u odnosu na prosinac 2013. godine.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
