Autocesta do Dubrovnika ipak kroz teritorij RH
Sudionici okruglog stola u organizaciji županije jednoglasno su poduprli zaključke o prometnoj povezanosti krajnjeg juga države te su od predsjednika države i Vlade zatražili da zaštite interese Dubrovačko-neretvanske županije.
Na okruglom stolu "Kako cestovno povezati krajnji jug Hrvatske - autocesta do Dubrovnika kroz Hrvatsku ili BiH?", na kojem su u Dubrovniku sudjelovali saborski zastupnici s dubrovačkog područja, zastupnici u Europskom parlamentu, gradonačelnici i načelnici, predstavnici akademske zajednice, civilnog društva, branitelja, zaključeno je da je najbolje rješenje izgradnja preostalih 70 kilometara autoceste unutar hrvatskog teritorija.
Sudionici okruglog stola u organizaciji županije jednoglasno su poduprli zaključke o prometnoj povezanosti krajnjeg juga države te su od predsjednika države i Vlade zatražili da zaštite interese Dubrovačko-neretvanske županije.
U uvodnom izlaganju dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić među ostalim je rekao kako je u svim strategijama i prostornim planovima županije godinama ucrtana autocesta teritorijem Hrvatske. S tim u vezi upitao je zašto Vlada traži rješenja koja su suprotna tim dokumentima.
"Nama je neprihvatljivo da su u tim dokumentima odabrane najpovoljnije varijante, a da onda neka elita koja misli da je Bogom dana kaže – ne, autocesta neće ići po strategijama i planovima, nego kud se mi dogovorimo. To nije ispravno", istaknuo je župan Nikola Dobroslavić i upitao: "Zašto je teritorij druge države privlačniji od vlastitog?"
Također je upitao koji je interes Hrvatske da tu istu autocestu gradi na teritoriju druge države te postoje li određene geostrateške prednosti zbog čega se favorizira takav prijedlog.
O povezivanju krajnjeg juga s ostatkom Hrvatske govorili su profesor na Fakultetu prometnih znanosti Željko Marušić, Vjekoslav Dorić iz splitskoga IGH te saborski zastupnik Branko Bačić.
"Zabrinjava kratkovidnost i jednostranost ocjena središnje vlasti. Ovo je važno i u turističkome, gospodarskome, sigurnosnome, ekološkom, ali i demografskom i geostrateškom smislu. Imamo mogućnosti ispraviti neke povijesne anomalije i povezati ovaj prostor jer je ovo jedina eksklava u Europskoj uniji. Bez povezanosti, sve drugo ostaje upitno", istaknuo je Marušić.
Nakon rasprave doneseni su zaključci o nužnom prometnom povezivanju Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske i Europskom unijom, a najboljim rješenjem smatra se povezivanje autocestom i Pelješkim mostom. Također je zaključeno da je najpovoljnije i najbolje rješenje prometnog povezivanja izgradnja preostalih 70 kilometara autoceste do Dubrovnika kako bi i turističko-gospodarski promet tekao unutar hrvatskog teritorija.
Sudionici sastanka zatražili su od predsjednika Republike, Vlade i Hrvatskoga sabora da zaštite hrvatske interese na krajnjem jugu Hrvatske te da ustraju na izgradnji autoceste do Dubrovnika kroz teritorij RH.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
-
European Parliament - Evropski parlament Brisel
Bat. Altiero Spinelli Rue Wiertz / Wiertzstraat 60 B-1047 Brussel -
Institut Igh d.d. Zagreb
Janka Rakuše 1 10000 Zagreb -
Dubrovačko-neretvanska županija Dubrovnik
Gundulićeva poljana 1 20 000 Dubrovnik -
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Zagreb
TRG SV. MARKA 2 10 000 Zagreb -
HRVATSKI SABOR Zagreb
Trg sv. Marka 6 10 000 Zagreb -
European Commission Brussels
Rue van Maerlant 18 1040 Brussels