Dug Vlade i fondova 958 miliona maraka

22.07.2014. 10:31 / Izvor: Blic
Dug Vlade i fondova 958 miliona maraka

Svi nivoi vlasti u BiH sve češće potežu za pozajmljivanjem novca od komercijalnih banaka, a najčešće to rade javni fondovi i javna preduzeća te pojedina ministarstva kako bi izmirila obaveze prema korisnicima subvencija.

Vlada RS, opštine i gradovi i javni fondovi duguju komercijalnim bankama čak 958,4 miliona maraka.

Taj dug se za godinu dana povećao za 77,3 miliona KM i po podacima Centralne banke BiH, od 2008. godine se iz mjeseca u mjesec povećava. Svi nivoi vlasti u cijeloj BiH sve češće potežu za pozajmljivanjem novca od komercijalnih banaka, a najčešće to rade javni fondovi i javna preduzeća te pojedina ministarstva kako bi izmirila obaveze prema korisnicima subvencija. Razlog su manji prihodi i nelikvidnost na tržištu. Zapravo, od početka krize evidentno je da Vlada i njene institucije povlače depozite i povećavaju kreditnu zaduženost kod komercijalnih banaka, dok građani sve više štede a manje uzimaju kredite.

U Direkciji za ekonomsko planiranje BiH kažu da su pad zaposlenosti i raspoloživosti dohotka ugrozili sklonost građana ka potrošnji koja je znatno niža u odnosu na pretkrizni period. Drugim riječima, kako su ocijenili u Direkciji za ekonomsko planiranje BiH, može se reći da stanovništvo štednju trenutno posuduje drugim sektorima u ekonomiji, prije svega sektoru vlade.

"Pad raspoloživog dohotka, realnih plata i zaposlenosti su znatno više oslabiii kredite stanovništva i to, prije svega, kroz njihovu slabu kreditnu sposobnost, ali vjerovatno i njihovu obeshrabrenost za daljim posuđivanjem. Time je skoro potpuno zaustavljen rast kredita stanovništva koji je već nekoliko godina konstantno niži od rasta depozita", ističu u Direkciji.

Tako je sektor domaćinstva za kratko vrijeme od neto dužnika iz pretkriznog perioda prerastao u neto povjerioca u bankarskom sistemu. „Višak" depozita u odnosu na kredite trenutno se nalazi na vrhuncu od 2010. godine što ni u kom slučaju nije pozitivno za rast privredne potrošnje. Istovremeno, krediti plasirani svim vladama u BiH postepeno povećavaju učešće u ukupnim kreditima unazad nekoliko godina. Ovi krediti imali su rast od čak 22,5 odsto. Kredite privatnom sektoru karakteriše nizak godišnji rast.

Posmatrajući pet godina unazad, odnosno od prvog polugodišta 2008. godine kada je prvi put zabilježena negativna godišnja stopa rasta depozita vlada, neto štednja ovog sektora smanjila se sa 2,6 milijardi na tek 279 miiiona maraka.

"Uzrok tome jeste način vođenja fiskalne politike, odnosno nedostatak javnih prihoda u odnosu na rashode. Kako bi pokrili deficit, vlade entiteta i opštine plasirale su kratkoročne i dugoročne hartije od vrijednosti",  kažu u Direkciji za ekonomsko planiranje BiH.

 

 

 

 

 

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital