Najveće plaće u Sarajevu i Ravnom, najmanje u Doboju, Visokom i Gračanici

24.04.2015. 09:06 / Izvor: Dnevni list
Najveće plaće u Sarajevu i Ravnom, najmanje u Doboju, Visokom i Gračanici

Ono na što najčešće upozoravaju udruženja potrošača i nevladin sektor jest činjenica kako rast plaća i mirovina adekvatno ne prati rast cijena, osobito osnovnih životnih namirnica.

Najviše prosječne plaće tijekom 2014. godine u Federaciji imali su građani općina Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ravnog, dok su najniže plaće imali građani Doboj-Istoka, Visokog i Gračanice, pokazuje analiza Federalnog zavoda za programiranje razvoja. Naime, prosječna plaća u općini Centar Sarajevo bila je 1230 maraka, u općini Novo Sarajevo 1100 maraka, a u Ravnom 1097 maraka, čime uvelike prelaze prosjek koji je bio u FBiH 833 marke. Prema ovom istraživanju, najmanji standard je kod građana općine Doboj-Istok koji u prosjeku su imali plaću 524 marke, Gračanice s 536 maraka te Domaljevac-Šamca s 556 maraka. Očekivano, kada gledamo čitavu županiju, najbolje stoji Sarajevska (1.036 maraka), a najgore Srednjobosanska (678 maraka).

Sarajevo najjače

U već spomenutom SŽ-u, najmanja plaća je bila u općini Ilijaš 683 marke, a ispod 800 maraka još su samo bile općine Ilidža (777 maraka) te Vogošća (779 maraka).

Kada je, pak, u pitanju SBŽ, najveću prosječnu plaću imali su stanovnici općine Dobretići (878 marka) i općine Jajce s 845 marka, a više od 700 maraka prosječne plaće tu su samo još Fojnica (756 maraka), Novi Travnik (746 maraka), Busovača (708 maraka) te Donji Vakuf (701 marku).

Kada je u pitanju Hercegovačko-neretvanska županija, prosječna plaća bila je 866 maraka, a uz spomenuto Ravno, najveće plaće bile su u općini Jablanica (943 marke), Gradu Mostaru (929 maraka), općini Prozor (862 marke) te općini Čapljina (818 maraka). Najmanje plaće bile su u općini Čitluk (605 maraka), Konjicu (720 maraka) i Neumu (772 marke).

Nadalje, u Zapadnohercegovačkoj županiji, gdje je ukupna prosječna plaća bila 780 maraka, općina Ljubuški prednjači s 895 marka, slijede Grude s 839 maraka, Široki Brijeg sa 719 maraka te općina Posušje sa 698 maraka.

Posavska županija imala je prosjek plaća 693 marke. Prosjek plaća u općini Orašje u 2014. bio je 787 maraka, a u Odžaku 571 marku, a u Domaljevac-Šamcu 556 maraka.

Rasponi plaća

Prosjek plaća u Hercegbosanskoj županiji bio je veći nego na razini FBiH te iznosio 840 maraka, a najviše u općinama Bosansko Grahovo (986 maraka), Livno (890 maraka), Kupres (879 marka) te Glamoč (832 marke). Najmanja, pak, prosječna plaća bila je u Drvaru 723 marke te u Tomislavgradu 766 maraka.

U Bosansko-podrinjskoj županiji prosječna plaća iznosila je, prema analizi Federalnog zavoda za programiranje razvoja, 751 marku. U općini Foča bila je najveća s 762 marke, slijede Goražde sa 752 marke te Pale sa 661 markom.

Zeničko-dobojska županija imala je prosječnu plaću 725 maraka, a najviše općine Kakanj (980 marka), Breza (845 maraka), Zenica (834 marke) te Usora (730 maraka). Najmanje plaće u ovoj županiji imali su, uz Visoko, građani općina Doboj-Jug (539 maraka), Tešanj (571 marku) te Zavidovića (630 maraka).

U Tuzlanskoj županiji prosječna plaća bila je 739 maraka, a najveća plaća bila je u Tuzli 860 maraka, Banovićima 836 maraka, Sapni 772 marke te Lukavcu 757 maraka. Najmanje plaće bile su u spomenutom Doboj-Istoku i Gračanici te Srebreniku (613 maraka) i Kalesiji (615 maraka).

Zaključno, prema navedenoj analizi, prosječna plaća u Unsko-sanskoj županiji bila je u 2014. godini 797 maraka. Najviše prosječne plaće imali su građani Bihaća s 907 maraka, slijede Bužim sa 747 maraka, Bosanska Krupa, Ključ i Sanski Most sa 744 marke. Najmanje prosječne plaće u USŽ-u imale su općine Velika Kladuša (693 marke) i Cazin (699 maraka).

Potrošačka košarica

Ono na što najčešće upozoravaju udruženja potrošača i nevladin sektor jest činjenica kako rast plaća i mirovina adekvatno ne prati rast cijena, osobito osnovnih životnih namirnica. Prema nekim analizama koje su ranije rađene, prosječna plaća u BiH za 10 godina povećana za 321, a potrošačka košarica za 466 maraka. U 2004. prosječna plaća u BiH je iznosila 505 maraka, u 2005. godini 538 maraka, potom 2006. godine 586 maraka, 2007. godine 645 maraka, 2008. godine 752 marke, 2009. godine 790 maraka, 2010. godine 798 maraka, 2011. godine 822 marke i 2012. godine 831 marku, 2013. godine oko 830 maraka, kolika je otprilike bila i u 2014. S druge, pak, strane, potrošačka košarica za četveročlanu obitelj, ako uzmemo u obzir samo prehrambene proizvode, 2003. i 2004. iznosila 320 do 334 maraka, dok je ona danas veća od 800 maraka.

Plaće u regiji

Najveću prosječnu neto plaću u regiji imaju zaposleni u Sloveniji i ona je u siječnju 2015. godine iznosila 1002,85 eura. To je ujedno i jedina prosječna plaća zaposlenih koja prelazi tisuću eura u državama regije. Istovremeno, prosječna plaća isplaćena u Hrvatskoj istog mjeseca iznosila je 742 eura, u Crnoj Gori je iznosila 482 eura, Bosni i Hercegovini 423 eura, Makedoniji 357 eura, a najmanje u Srbiji 326 eura.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital