Farmaceutska industrija: Bitka za tržište od 500 miliona KM

Zdrav čovjek ima hiljadu želja. Bolestan samo jednu. Poslovica je to ruskog književnika Antona Pavloviča Čehova s kojom se svi slažemo. Posljednjih dana u Federaciji BiH dešavaju se čudne stvari. Pacijenti koji su godinama plaćali zdravstvo, skoro pa se ne mogu liječiti jer nedostaje citostatika koji su neophodni za liječenje malignih oboljenja.

Pacijentima nije bitno ko je zakazao – zdravstvene ustanove, dobavljači ili proizvođači.

Udruženje građana Renesansa predložilo je da se dio prihoda od akciza na duhan i alkoholna pića usmjeri u fond za lijekove, što bi bilo zdravorazumski. Iz tog fonda bi se finansirala nabavka skupih lijekova, upravo onih koji su potrebni za liječenje najtežih bolesti. Renesansa je dobila deklarativnu podršku. Međutim, sve ostade na podršci. A ideja ove organizacije je odlična i pravedna.

Prednost domaćem

Gdje se u toj priči nalazi bh. farmaceutska industrija i gdje je, zapravo, u Bosni i Hercegovini strategija o bilo kojoj industriji. Šta želimo, šta nam treba i koji su glavni pravci razvoja? Šta je sa pričom o bh. potencijalima i strateškim industrijskim granama? Koje industrijske grane su strateške za Bosnu i Hercegovinu - drvna, metalna, prerađivačka ili farmaceutska industrija - pitanje je sad.

Odgovore na ključna pitanja o tome šta i koliko može bh. farmaceutska industrija i šta joj nedostaje, potražili smo od najvećih farmaceutskih kompanija u BiH i institucije koja nadzire tržište lijekova.

Natašu Grubišu, direktoricu Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, pitali smo kako komentariše trenutnu situaciju sa nedostatkom citostatika, aktuelne cijene lijekova, ali i zašto je bitno da BiH ima jaku farmaceutsku industriju.

"Zdravstvene ustanove citostatike nabavljaju putem tendera i to nije u nadležnosti Agencije. Međutim, nabavke je neophodno dobro planirati, ali i blagovremeno izvršavati obaveze (u smislu naručivanja lijekova na vrijeme ukoliko određenog lijeka nema, mogućnost nabavke istog lijeka drugog proizvođača, ali i blagovremenog izvršavanja finansijskih obaveza)", kaže ona.

Vijeće ministara BiH je, podsjeća sagovornica Dana, 2011. usvojilo Pravilnik o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH i on je još na snazi.

"Međutim, zbog nemogućnosti provedbe pravilnika zbog promjene izvora podataka o cijenama lijekova u referentnim zemljama, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH je još 2012. Savjetu ministara uputila inicijativu za izmjene i dopune važećeg pravilnika. Savjet ministara BiH još nije usvojio izmjene i dopune pravilnika o cijenama lijekova", kaže direktorica.

S druge strane, kako na tržište BiH dolazi sve veći broj generičkih kuća, dolazi do tržišnog smanjenja cijena, kaže Grubiša i dodaje da smatra "da je vrlo važno da imamo domaću industriju. Domaće kuće proizvode generičke lijekove i svakako, kao što sam napomenula, to doprinosi sniženju cijena i boljoj dostupnosti lijekova. S obzirom na činjenicu da domaći proizvođači lijekova ne proizvode citostatike, vakcine, imunosupresive, biološke lijekove, vrlo je bitno da imamo regulisan i uvoz lijekova. Svjedoci smo da se u posljednje vrijeme javljaju specifična oboljenja koja zahtijevaju specifične terapije sa lijekovima koji nisu dostupni u BiH, te se nabavljaju kroz interventni uvoz".

Gdje je u toj priči domaća farmaceutska industrija i kako može odgovoriti potrebama stanovništva?

Kompanija Bosnalijek je sa 788 zaposlenih, uz Farmavitu koja ima 141 zaposlenika, okosnica bh. farmaceutske industrije u kojoj radi oko 1.500 ljudi. Kao proizvođač lijekova tu je i srbijansko-njemačka kompanija Hemofarm koja u Banjaluci zapošljava tristotinjak radnika.

Bosnalijek je prošlu godinu, nakon stabilizacije poslovanja u februaru, završio sa deset miliona KM neto dobiti i proizvodnim programom od 148 proizvoda. Iz Bosnalijekovih proizvodnih pogona izlazi i jedini bh. lijek Enkorten (za multipla sklerozu), koji će, osim na bh., uskoro i na rusko i druga tržišta.

Kopirati Slovence

U ovoj kompaniji za Dane su rekli kako uskoro planiraju da ugovore uvođenje 25 novih proizvoda, ali i da otvore novu administrativnu zgradu u vrijednosti od 43,5 miliona KM. Promet ove kompanije u 2014. godini iznosio je oko 120 miliona KM (rast od 21 posto u odnosu na 2013.).

Izvoz proizvoda ove kompanije iznosio je 78 miliona KM. Osim širenja na tržišta Turske, Bjelorusije, Rumunije, Poljske, Saudijske Arabije, Alžira, Egipta, Jordana, Libana, Tunisa, Mozambika i Ugande, iz Bosnalijeka za sljedeću godinu najavljuju početak izgradnje galenskog pogona u kojem će biti zaposleno novih 80 do 100 radnika. U taj projekat namjeravaju uložiti oko 40 miliona KM. Također, u Bosnalijeku smo saznali kako namjeravaju pokrenuti pogon za proizvodnju biotehnologije i dijagnostike.

Ukupno bh. tržište lijekova po prometu je znatno manje od tržišta Slovenije, Hrvatske i Srbije. Međutim, i pored toga uvidom u listu top deset proizvođača po prometu lijekova na recept u BiH, vidi se da se na spisku nalaze tek tri proizvođača lijekova u BiH - Bosnalijek, Farmavita i Hemofarm.

Godišnji promet lijekova u BiH iznosi oko 250 miliona eura, u Hrvatskoj 705, Srbiji 640, a u Sloveniji 530 miliona eura. Udio bh. proizvođača na bh. tržištu je skroman – svega 16 posto. Stanje na generičkom tržištu za bh. proizvođače je malo bolje jer tu domaći imaju udio od 28 posto. Da Srbija, Hrvatska i Slovenija svoje proizvođače bolje tretiraju nego što to čine bh. vlasti otkriva podatak da domaći proizvođači u generičkom tržištu u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji imaju učešće od 66, 80 i 90 posto.

U odgovoru na pitanje zašto je bitno da BiH ima jaku farmaceutsku industriju, u Bosnalijeku kažu da "domaća farmaceutska industrija kreira i generira visokokvalitetna radna mjesta, čak i u vrijeme recesije".

"Osim 1.500 radnika iz ove industrije, bh. farmaceutska industrija indirektno podupire pet do deset puta više radnih mjesta širom BiH, uključujući i preduzeća u lancu distribucije. Procjenjuje se da hiljadu bh. preduzeća ulazi u brojku direktnih dobavljača domaćoj farmaceutskoj industriji. Domaća farmaceutska industrija služi kao visokosofisticirana baza za naučna istraživanja, te obrazovno i stručno usavršavanje akademske zajednice u BiH na polju farmacije i medicine. Pored toga, građane i institucije podupiremo stipendijama i donacijama u kriznim situacijama. Naša strategija je zasnovana na vlastitom razvoju širokog proizvodnog asortimana”, kažu u Bosnalijeku.

Predsjednik Uprave bh. farmaceutske kompanije Farmavita Sabahudin Žujo za Dane kaže da budžeti ne pokrivaju ukupne potrebe zdravstva, a iz njih se finansiraju domovi zdravlja, esencijalne liste, plate ljekara i pomoćnog osoblja, oprema, reagensi...

"Ubiranje doprinosa je zbog lošeg položaja privrede smanjeno, a potrebe su mnogo veće. Kašnjenja u uplatama dovode do problema sa nedostatkom citostatika. Ima tu svega, narudžbe kasno dođu, pa nesistemsko planiranje količine lijekova. Na primjer, za neki citostatik postoji potreba od pet hiljada pakovanja, a sredstava ima za hiljadu", kaže Žujo.

Farmavita s Bosnalijekom, smatra on, mora "dogovoriti osnivanje asocijacije da bismo mogli izvršiti pritisak na legitimnu vlast da zaštiti domaće proizvođače. Ima dosta nonsensa na bh. tržištu. Na primjer, u Sloveniji lijek košta deset KM, a oni ga u BiH prodaju za dvije KM. Takvih slučajeva ima i u drugim industrijskim granama".

Žujo kaže da je federalni zakon o lijekovima koji bh. proizvođačima omogućava da obligatorno budu na esencijalnim listama lijekova dobar: "Ne tražimo ništa više od jednake zastupljenosti bh. proizvođača, ali za to treba i više svijesti ljekara. Ako domaća kompanija može podmiriti potrebe stanovništva, smatram da joj treba pružiti priliku jer će novac ostati u BiH. Što se budžetskog novca tiče, treba dati prednost domaćim firmama. Tako rade Slovenci", ističe Žujo.

Idealno bi bilo da BiH većinu svojih potreba za lijekovima podmiri kod bh. proizvođača, a još bolje kada nam lijekovi uopšte ne bi trebali, odnosno kada bismo imali samo hiljadu želja...