Inovativni poduzetnici na vladinim podacima mogu razviti milijunske poslove

Brojni su primjeri kako se podacima koje objavljuju vladine institucije inovativna poslovna zajednica može okoristiti i zaraditi novac.

Tako su u Velikoj Britaniji od podataka koje objavlju neke od vladinih insitucija napravili smartphone aplikaciju koja građanima pomaže da izbjegnu zagušene prometnice u gradu, a američki poduzetnik Max Stoller se od izvještaja sanitarne inspekcije za New York sjetio napraviti aplikaciju Dontaet.at koja savjetuje građane gdje nije preporučljivo jesti.

Brojni su ovakavi primjeri diljem Europske unije koja ima praksu otvorenih vlada, koje proaktivno, tj. bez upita građana/organizacija, objavljuju informacije koje bi mogle biti od koristi. Dostupnost ovakvih informacija u kombinaciji sa inovativnim poduzetnicima može doprinijeti otvaranju novih poslova.

Helen Darbishire, izvršna direktorica organizacije Accesss Info Europe, koja je radila kao savjetnica na izradi prvog Zakona o slobodi prisutupa informacijama u BiH, kaže da procjene pokazuju da je potencijalna vrijednost biznisa koji se može razviti na osnovu podataka od vlada u EU iznosi vrtoglavih 140 milijardi eura.

Zbog toga je objava izvještaja, nacrta zakona, zakona, planiranih proračuna i svega drugoga na osnovu čega ljudi mogu donijeti neke poslovne odluke, može biti od koristi razvoju poduzetništva.

Ipak, da bi se takvo nešto dogodilo u BiH mora postojati praksa otvorene vlasti, koja nažalost ovdje još nije zaživjela.

Darbishire navodi da je većina informacija koje trebaju biti dostupne javnosti upravo u posjedu javnih institucija. Naravno, da trebaju zadržati informacije koje mogu ugroziti pravo na privatnost, ali većinu bi trebali imati na svojim stranicama, kaže ona.

Prije svega ono što građanima treba biti dostupno su informacije o proračunu i gdje se taj novac troši u cilju bolje transparentnosti. Prema istraživanju samo tri posto institucija u BiH objavljuje na svojim stranicama informacije o planiranom i izvršenom proračunu. Osim o poračunu, javnost bi trebala imati na uvid dokumente na osnovu koje vlast donosi odluke. To se odnosi na izvještaje,  dokumente kojima se predlažu neke politike i sl.

Ono što je bitno je da te informacije budu dostupne u formatu koji je čitljiv, a ne u formatu kao što je skenirani pdf dokument koji je recimo nije ni od kakve koristi korisnicima koji možda hoće nešti kreativno uraditi sa tim podacima kao što je kreieranje mobilne aplikacije i sl. Podaci bi se trebali  ažurirati stalno, odnosno, mjesečno ili tjedno.

IZAZOVI PRED BIH: OSPOSOBITI INSTITUCIJE DA ODGOVORE IZAZOVU OTVORENOSTI 

Ipak, kako postoji nada da će se BiH krenuti naprijed u ovoj oblasti pokazuje i nedavno pristupanje "Partnerstvu za otvorenu vlast", globalnoj mulitlateralnoj inicijativa za transparentnost i otvorenost rada tijela javne vlasti, čije sudionice države se članstvom u Partnerstvu obavezuju na konkretne mjere i djelovanje u oblastima transparentnosti, sudjelovanja građana u procesu donošenja odluka, borbe protiv korupcije i uvođenja novih tehnologija, a kako bi javna vlasti bila što efikasnija.

Ovo bi također u smislu razvoja politika u ovoj oblasti mogao biti plus BiH na njenom putu ka europskim integracijama, smatra Darbshire.

Kako saznajemo Europska unija nema politiku prema državama članicama u oblasti javne uprave. Uređenje javne uprave (sa svim principima njenog funkcioniranja, ubrajajući i otvorenost vlada) je stvar pojedinačnih država, u vezi sa kojima one imaju široku administrativnu autonomiju.

To je i razlog zbog kojeg u oblasti javne uprave gotovo da nema acquis-a, odnosno pravne stečevine EU čije bi preuzimanje i primjena u zakonodavstvu države članice, ili aspirantice za članstvo jamčilo “europsku” javnu upravu, s obzirom da ona kao takva ne postoji.

Međutim, stalni kontakt institucija država članica sa Europskom komisijom, kontinuirana potreba za razvojem uprave koja je sposobna provesti i razvijati pravnu stečevinu EU, kao i zajedničke upravne osnove razvijene na temelju međunarodnih konvencija, dovele su do približavanja principa europskih uprava što je označeno kao “Europski upravni prostor”, svojevrstan skup načela kojima bi se uprava trebala rukovoditi.

(Na osnovu podataka inspekcija napravio aplikaciju)

Jedno od načela  je i otvorenost, u smislu demokratičnosti procesa odlučivanja i kreiranja politika, te otvorenost u smislu pristupa informacijama i podacima nastalim u tim procesima.

I u osnivačkim ugovorima EU-a se princip otvorenosti povezuje sa demokratičnosti funkcionisanja Unije. Ugovor iz Lisabona navodi da “svaki građanin ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije. Odluke se donose na što otvoreniji način i na nivou što je moguće bližem građanima” .

''Tako kada Europska komisija procjenjuje nivo spremnosti države kandidatkinje za članstvo u EU, ona procjenjuje opću solidnost javne uprave, razinu odgovornosti javnih službenika, pravičnost i provodivost postupaka, kao i pravne lijekove upravnih postupaka'', objašnjava nam Marina Kavaz-Siručić, glasnogovornica Direkcije za europske integracije.

Navodi da administrativni kriterij za članstvo nalaže da uprava države koja teži članstvu treba biti sposobna i učinkovita s aspekta usvajanja i provođenja pravne stečevine EU, ne propisujući pritom pravni okvir i mehanizme za postizanje tog cilja, u čemu se ugleda pomenuta upravna autonomija pojedinačnih država.

''Najkraće rečeno, ne postoji "lista obveza" EU u pogledu otvorenosti institucija javne uprave koja bi predstavljala taksativan pregled mjera i aktivnosti u ovom domenu. Države aspirantice za članstvo reformske promjene u javnoj upravi poduzimaju temeljem vlastitih planova i dinamike'', navodi ona.

JEDNO OD KLJUČNIH PITANJA REFORME JAVNE UPRAVI ODNOSI SE NA TRANSPARENTNOST

U Strategiji proširenja 2014.-2015. koju je Europska komisija objavila usporedo sa izvještajima o napretku država u procesu pridruživanja EU, dodatni fokus je na podršci reformi javne uprave u državama proširenja.

 "Cilj reforme javne uprave je veća transparentnost, odgovornost i učinkovitost i veći naglasak na potrebe građana i gospodarstva. Adekvatno upravljanje ljudskim resursima, bolje planiranje politika, suradnja i razvoj, ispravni upravni postupci i poboljšano upravljanje javnim financijama, uključujući i porezne uprave su od temeljne važnosti za funkcioniranje države i za provođenje reformi neophodnih za integraciju u EU", navedeno je.

Države trebaju povećati napore da bi unaprijedile javne uprave na svim nivoima na temelju državnih strategija. ''Jedno od ključnih pitanja reforme javne uprave u Strategiji proširenja je pouzdanost javne uprave, koja podrazuzmijeva i transparentnost, pristup informacijama i mogućnost korištenja pravnih lijekova'', navodi Kavaz-Siručić.

Strategija dalje navodi da “Iako ne postoji specifično poglavlje acquis-a o javnoj upravi, pregovori o pristupanju takođe trebaju biti korišteni da ohrabre neophodne reforme. Ključni elementi tih reformi su: javne nabavke, finansijska kontrola, pravosuđe i temeljna prava, oporezivanje i monetarna politika“.

Piše: Danijela Kozina 

Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta ''BiH i proces europskih integracija''. 

Projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke ambasade u Sarajevu.