Kaestner: Regulatorne reforme rezultirale uštedama od oko 17 miliona KM

24.01.2015. 10:39 / Izvor: Fena
Kaestner: Regulatorne reforme rezultirale uštedama od oko 17 miliona KM

Radi jačanja poslovnog okruženja u Bosni i Hercegovini Međunarodna financijska korporacija (IFC), jedna od organizacija Grupacije Svjetske banke, prati implementiranje novog Zakona o inspekcijama u Federaciji BiH, koji je donesen prošle godine.

Radi jačanja poslovnog okruženja u Bosni i Hercegovini Međunarodna financijska korporacija (IFC), jedna od organizacija Grupacije Svjetske banke, prati implementiranje novog Zakona o inspekcijama u Federaciji BiH, koji je donesen prošle godine.

U razgovoru za Fenu regionalna menadžerica IFC-a za projekte jačanja poslovnog okruženja u Evropi i Centralnoj Aziji Lisa Kaestner ističe da se u radu s inspekcijama nastavljaju aktivnosti na smanjivanju vremena koje firme troše u radu s inspekcijama i ispunjavanju pravnih obaveza koje propisuje zakonodavac.

Do sada se, zahvaljujući federalnom zakonu o inspekcijama, kaže Kaestner, smanjio broj posjeta inspektora pojedinim firmama, poboljšao rad inspekcija, uvelo certificiranje inspektora i poboljšala transparentnost rada inspekcija. Pri tome se vodilo računa o nivou eventualnog rizika koji djelatnost pojedinog preduzeća predstavlja.

"Naprimjer, ako se radi o javnoj sigurnosti ili javnom zdravstvu onda je inspekcijski fokus na takve firme veći, dok firme koje u tom smislu ne predstavljaju veći rizik ne moraju da snose sličan nivo opterećenja u smislu posjeta inspektora", objasnila je Kaestner.

Podsjeća da je jedan od međunarodno prihvaćenih principa - zasnivanje inspekcija na osnovu nivoa rizika, te se inspekcije ne usmjeravaju na firme koje predstavljaju relativno manji rizik već se trebaju fokusirati tamo gdje je on po raznim osnovama procijenjen kao veći.

"Drugi princip koji bi trebao biti iskorišten jest da se formalizira nastojanje i pristup da inspekcije ne budu instrument globljenja i kažnjavanja, nego da budu kanal kojim će se firme motivirati da poštuju zakon u startu", rekla je Kaestner, dodajući da novi Zakon o inspekcijama objedinjava oba ova principa.

Navodeći da je izazov u njihovoj implementaciji, izražava uvjerenje da će Federalna uprava za inspekcijske poslove uspjeti da provede u djelo ovaj zakon kako je i predviđeno.

Ono što se izravno reflektiralo na određene novine u tekstu Zakona jest činjenica da je BiH početkom 2013. godine pokrenula razgovore sa Svjetskom bankom o mogućnosti dobivanja tzv. Development Policy Loan (DPL program - Kredit za razvoj politika), čiji je cilj unapređenje poslovnog okruženja.

Kredit se realizira kao proračunska potpora u iznosu od 50 miliona dolara, a izravno je vezan za provedbu niza dogovorenih reformskih mjera oba entiteta u oblasti poslovnog okruženja.

Ključne mjere u Federaciji BiH su izmjene i dopune postojećih i donošenje novih zakona i podzakonskih akata koje omogućavaju poboljšanje u tri oblasti: osnaživanje investicijskih procedura, smanjenje vremena i troškova za otpočinjanje poslovanja i omogućavanje trgovine s inozemstvom.

Jedna od tih mjera je i Zakon o inspekcijama, te je Grupacija Svjetske banke pokrenula projekt podrške provođenju ovog zakona, u okviru kojeg će se posvetiti pažnja osiguranju principa inspekcija zasnovanog na riziku i principa po kojem se firmama pomaže da ispune zakonske uvjete, a ne da se naknadno kažnjavaju zbog neispunjenja uvjeta.

U narednom periodu Grupacija Svjetske banke, tvrdi Kaestner, radit će na razvoju obuka za inspektore, razvoju E-inspektor sistema, razvoju sistema razmjene podataka raznih nivoa vlasti koji su uključeni u sistem inspekcijskog nadzora, da bi se olakšala razmjena informacija i smanjili troškovi firmama.

"Inače, u okviru projekta poboljšanja poslovnog okruženja procjenjivali smo kolike uštede naše aktivnosti donose za poslovnu zajednicu. Procjena je da su regulatorne reforme na nivou općina, kantona i jednog većeg broja entitetskih i državnih agencija rezultirale uštedama oko 17 miliona KM godišnje", kaže Kaestner.

Također, kao pozitivnu stvar koja se desila tokom dosadašnjeg procesa poboljšanja poslovnog ambijenta istakla je kreiranje više od 20 elektronskih registara, kako u općinama, i pojedinim kantonima, tako i na entitetskom i državnom nivou.

"Oni omogućavaju biznismenima da se putem interneta lako i direktno upoznaju o tome koliko nešto košta, koji su zahtjevi, kome se treba obratiti, čak i da određene formulare direktno skinu s interneta", navodi ona.

Uz uštedu novca i vremena, upotrebom elektronskih registara, po njenim riječima, smanjuje se mogućnost zloupotreba u procesu ispunjavanja administrativnih obaveza.

Poslovna zajednica u BiH, kao i u drugim zemljama regiona, suočava se s teškim administrativnim opterećenjima, zbog čega firme trebaju ulagati dosta vremena i novaca za sve procedure od registracije do dobivanja dozvola do izvoza da bi uspješno poslovale.

"To je veoma bitno s aspekta povećane nesigurnosti za strane investitore u BiH, jer im je kod odlučivanja o investiciji ta nesigurnost faktor od velikog značaja", naglašava Kaestner.

Govoreći koliko se postiglo pri unapređenju u aspektu administrativnih opterećenja kaže da je prije svega skraćeno trajanje vremena da se dobije odgovor od određenog nivoa vlasti ili određena dozvola, jer "za poslovnu zajednicu vrijeme je novac“.

Zbog problema dvostrukog oporezivanja koji je prisutan u BiH, naglašava da su pokrenute aktivnosti u okviru kojih se razmatraju postojeći međudržavni ugovori o oporezivanju, koji bi generalno trebalo da štite firme koje posluju u dvije zemlje od toga da budu dvostruko oporezovane.

"To je nova aktivnost u kojoj ne mogu reći da smo postigli značajne rezultate. Međutim, veoma sam optimistična o tome šta se sve može postići", kazala je.

Osim na olakšavanju administrativnih procedura Grupacija Svjetske banke radila je s vladinim institucijama na unapređenju i poboljšanju privlačenja investicija.

"Rezultat tog rada je, prema našim procjenama, oko 15 miliona KM investicija ", dodala je Kaestner.

Generalno, ukoliko se pogledaju međunarodni izvještaji o poslovnom okruženju, uključujući Doing bussines izvještaj Grupacije Svjetske banke, očito je da je BiH veoma nisko rangirana u ovoj oblasti.

Kao glavni uzrok takve situacije navela je kompliciranu strukturu vlasti u BiH s različitim nivoima vlasti, od kojih svaki kreira neke posebne procedure koje biznisi treba da ispunjavaju.

"Neophodno je da se između tih nivoa vlasti lakše postiže politički konsenzus, jer ne vidim razloga da pitanja koje se odnose na povećanje investicija i radnih mjesta, te unapređenje izvoza budu izvor ili žrtva političkih nesuglasica", smatra ona.

Treća oblast na kojoj trenutno Grupacija Svjetske banke radi u zemljama regiona jest vrijeme potrebno za prelazak robe preko raznih granica.

"Firma mora svoje pošiljke da šalje preko više granica, dok na svakom graničnom prijelazu te pošiljke kontrolišu razne službe i agencije, što dodatno usporava i umanjuje konkurentnost firmi. Potreban je sistem razmjene podataka i elektronskog podneska da bi se firmama olakšalo i ubrzalo postupak", ističe Kaestner.

Ako je realno moguće riješiti ove probleme, mišljenja je, BiH ima značajan potencijal u određenim oblastima i tržištima.

Buduće aktivnosti zavisit će od onoga što se usvoji u okviru nove strategije Grupacije Svjetske banke za BiH.

"U toku su analize koje provodi Grupacija Svjetske banke o tome koja su ključna ograničenja za brži razvoj BiH. Ona će obuhvatiti konsultacije s vladinim, ali i civilnim sektorom, što će proizvesti smjernice u ovom smislu", poručila je u intervjuu za Fenu regionalna menadžerica Internacionalne finansijske korporacije (IFC) za projekte jačanja poslovnog okruženja u Evropi i Centralnoj Aziji Lisa Kaestner.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti