Porast investicija u bh. tekstilnoj industriji iznenadio analitičare
U BiH je u posljednjih godinu i pol dana investirano oko milijardu KM, a rast investicija bio je vidljiv u tekstilnoj industriji što je svojevrsno iznenađenje. Osim tekstilne porast investicija je bio vidljiv i u sektoru poljoprivrede.
U BiH je u posljednjih godinu i pol dana investirano oko milijardu KM, a rast investicija bio je vidljiv u tekstilnoj industriji što je svojevrsno iznenađenje, jer rast ulaganja u ovu oblasti nije bila predviđen izvoznom strategijom BiH. Strategija je urađena prije tri godine, ali još nije usvojena na Vijeću ministara i Parlamentu.
Kao veći investitori u posljednjih godinu i pola dana pojavile su se zemlje kao što je Njemačka, Italija,Turska i Kuvajt. Što se tiče sektora, osim tekstilne industrije primjećen je porast i u sektoru poljoprivrede, kaže Bojana Škrobić-Omerović, izvršna direktorica Vijeća stranih investitora u BiH, koja je jučer predstavila investicijske potencijale BiH na "Bisnode Bridge", poslovnim susretima održanim u Sarajevu.
Prema njenim riječima u odnosu na prethodnu godinu investicije su u blagom porastu od nekih 17 do 19 posto. ''Činjenica jeste da BiH sa svojim potencijalima može optimalno privući oko 2 milijarde maraka stranih investicija, ali situacija je takva kakva jeste pa se one u prosjeku kreću oko pola milijarde", kaže Škrobić-Omerović.
Što se tiče makroekonomskih predviđanja za BiH za 2104. ona pokazuju da u BiH vlada stabilna situacija. Nažalost, i dalje je stopa nezaposlenosti 27,5 posto, GDP ne raste, nego je u stagnaciji. "Udjel stranih investicija u ukupnom GDP-u u 2014. je samo 4,4 posto, iako bi mogao optimalno biti 10-12 posto", navodi ona.
O tome gdje počinju problemi za strane investitore kada dođu u BiH Škobić-Omerović kaže da to ovisi od toga u koju oblast ulaže kompanija, u kojoj lokalnoj zajednici i sl. Ipak, napominje da je dobivanje dozvola oblast u kojoj ima najviše problema, a tu su i zaštita investitora koja je također slaba. Problem je, kaže, što pravosudni sustav ne odražava sliku stabilne zemlje i ne pruža investorima sigurnosti investicija.
Ipak, ono što zadržava postojeće ulagače u BiH je, prema njenom mišljenju, naše obiteljsko srebro, tj. potencijali naše zemlje koji govore da BiH može ići naprijed u ekonomskom smislu. Najveći potencijali u tom smislu su u sektoru metalurgije i poljoprivrede.
"Kada je u pitanju reinvestiranje, koje pokazuje povjerenje postojećih investitora, ono je u BiH na nultoj razini. Zadnja godina nije se pokazala godinom od povjerenja ni za trenutne ni za potencijalne investitore. Prvo smo imali prosvjede, pa poplave, a sada nam idu izbori", kaže Škrobić-Omerović.
Ono na čemu bi država u budućem razdoblju morala radi, a što bi moglo pomoći razvoju ekonomije je uspostava vladavine prava i političke stabilnosti jer je nedostatak ovih faktora često jedan od razloga zbog kojeg investitori zaobilaze BiH.
"Zemlja smo koja ima previše administracije, koja nema stabilan politički sustav niti zaštite za investitore. Problem je i stabilnost poticaja. Vrlo često investitor nije siguran i ne može će osloniti da će taj poticaj vrijediti za ono što je on planirao", kaže ona.
Ulagači kao poticaj, prije svega, žele vidjeti zaštitu njihovog ulaganja, stabilne zakone i međunarodne propise koji će se implementirati u BiH, zatim razvoj tržišta, izradu strategija koje će definirati potencijale, navodi ona.
''Porezi su ti koji također nisu zanemarljivi. Sada imamo situaciju da Federacija predviđa ukidanje poreza na izvoz kroz Zakon o porezu na dobit i to nikako ne daje dobru poruku budućim i postojećim investitorima. To su demotivirajuće stvari za ulagače'', navodi Škrobić-Omerović.
Osim navedenih problemi sa kojima se suočavaju investitori su i korupcija u svim segmetima, povećan postotak sive ekonomije na tržištu, porezna adminstracija...
Ono što je jasno je i što godinama ističu stručnjaci je da će BiH, ukoliko želi privući investicije, morati raditi na donošenju pametne regulative kako bi se približili EU, te osigurati ključne principe kao što su transparentnost informacija, online pristup za javnost, ukidanje preklapanja nadležnosti, jasne smjernice za investitore, smanjenje administrativnih opterećanja na svim nivoima vlasti, te stabilne poticaje za investitore.
D.Kozina
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
