Udruženje poslodavaca u FBiH prezentiralo mjere za izlazak iz krize

Udruženje poslodavaca u FBiH jučer je u Sarajevu prezentiralo publikaciju:“Kako do povoljnijeg poslovnog ambijenta - Šta poslodavci očekuju od vlasti?“, koja  predstavlja mjere za izlazak iz ekonomsko-socijalne krize u BiH.

Direktor Udruženja poslodavaca u FBiH Mladen Pandurević istaknuo je da je javnosti jasno u kakvoj se situaciji nalazi BiH i da se stvari moraju početi mijenjati.

"Ovo je vrijeme veoma dobro jer je to period pred formiranje nove vlasti u bilo kojem obliku. Poslodavcima nije važno ko je na vlasti, jer moraju da budu partneri sa svakom vlašću", kazao je Pandurević.

U publikaciji su sadržane mjere za rasterećenje privrede, za poboljšanje likvidnosti, za unapređenje poslovnog ambijenta, zatim mjere za smanjenje javne potrošnje i sistemske reformske mjere, kao i ciljevi koji se moraju ostvariti realizacijom predloženih mjera.

"S predstavnicima međunarodne zajednice dogovorili smo se da ćemo imati jaču logističku podršku, pa čak i podršku u smislu vršenja određene vrste pritiska na vlasti da se ove mjere primijene", kaže Pandurević, dodajući da su mjere sačinjene na osnovu prijedloga stotina članica Udruženja poslodavaca.

Među mjerama za rasterećenje privrede nalaze se: ukidanje doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje od četiri  posto na plaću, ukidanje doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti na teret poslodavca od 0,5 posto, smanjenje doprinosa iz plaće, ukidanje vodne naknade, izmjene Zakona o porezu na dobit, kao i identifikacija parafisikalnih nameta na svim nivoima i njihovo smanjenje.

Na osnovu ovoga, Pandurević smatra da bi se moglo uštedjeti više od pola milijarde KM, što bi se trebalo investirati u nove poslove.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH Safudin Čengić istaknuo je da su kolektivni ugovori jedan od najvećih problema u BiH koji će opteretiti ne samo privredu i poslodavce nego i kompletno društvo.

"Kolektivni ugovori su takvi da su nepodnošljivi za poslodavce , posebno za državne institucije. Oni će dovesti do toga da država bankrotira, jer u ovom momentu više od pola milijarde KM je presuda u korist radnika, a to neko mora vratiti", kazao je Čengić.

Zato je, ističe, jedna od mjera da se hitno van snage stave kolektivni ugovori i da se pregovara sa sindikatima o ovim kolektivnim ugovorima, a „koji su mjerilo stanja u kojem se nalazi država“.

Direktor Energoinvesta i član UO Asocijacije poslodavaca BiH Enes Čengić naglasio je da Eneregoinvest ima dobru podršku u lokalnim sistemima banaka, ali da mu u ovom momentu nedostaje to što „nema mogućnost da potraživanja koja Energoinvest ima u svijetu  na adekvatan način realizira kada se pojave krizne situacije poput rata u Libiji ili Iraku“.

"Trenutno, u Iraku imamo gotovo više od 12 miliona dolara blokiranih, to jeste ne možemo da ih naplatimo", kaže Čengić.

Publikacija “Kako do povoljnijeg poslovnog ambijenta - Šta poslodavci očekuju od vlasti?“ je realizirana uz finansijsku podršku vlade Velike Britanije

"Stvarni posao je uradilo Udruženje poslodavaca FBiH, za koje smatram da su najbolje udruženje koje može uraditi jednu ovakvu publikaciju i napraviti preporuke", rekao je ambasador Velike Britanije u BiH Edward Ferguson.

Izrazio je nadu da će se bez obzira na sastav vlade poslije općih izbora u BiH uzeti u obzir savjeti i preporuke iz publikacije.

Kao prioritetne mjere Ferguson je izdvojio smanjenje troškova radne snage i ubrzanje procesa registracije firmi, što bi učinilo po njegovom mišljenju da BiH bude privlačnija za strane investicije.

Mjere za unapređenje poslovnog ambijenta nalažu da se treba jačati kreditni potencijal Razvojne banke, intenzivirati aktivnosti na regulatornoj reformi (bivša tzv. giljotina propisa), suzbiti siva ekonomija i izmijeniti sistemski zakoni.

Mjere za poboljšanje likvidnosti, između ostalog, su: plaćanje PDV-a po naplati, ukidanje prava na odbitni PDV za fakturu koja nije plaćena, uvođenje multilateralne kompenzacije i hitno donošenje zakona o izmirenju obaveza, kojim se utvrđuje rok plaćanja budžetskih korisnika u roku od 60 dana.

Smanjenja unutrašnjeg i vanjskog duga, transfera za socijalna davanja, ostalih troškova i javne potrošnje,  mjere su  koje vlasti trebaju provoditi radi smanjenja javne potrošnje.

Sistemske reformske mjere se odnose na reforme javne uprave, penzionog sistema, socijalne politike, obrazovanja i fiskalne politike, koja će svesti opterećenja na prosjek zemalja EU.