Kako spasiti domaće pivo od propasti?

18.04.2014. 10:20 / Izvor: eKapija.ba
Kako spasiti domaće pivo od propasti?

Evidentno je da se pivarska industrija u BiH nalazi u teškoćama i da i sada teško izlazi na kraj sa konkurencijom na tržištu. Dugogodišnje poslovanje u nepovoljnim uslovima, dovelo je i kontinuiranog usložnjavanja problema.

Evidentno je da se pivarska industrija u BiH nalazi u teškoćama i da i sada teško izlazi na kraj sa konkurencijom na tržištu, a dugogodišnje poslovanje u nepovoljnim uslovima, dovelo je i kontinuiranog usložnjavanja problema. O tome, kako spasiti domaće pivo od propasti, koji su zapravo najčešći i najveći problemi koji prate proizvodnju piva u BiH, ali i distribuciju i prodaju, za eKapija.ba govori Edin Ibrahimpašić, direktor Bihaćke Pivovare.

"Odnos troškova i realizacije najveći je problem svih pivara u BiH. Da bi opstali na tržištu, mora se permanentno ulagati u ljudske resurse, tehnologiju i marketing, a ako imate manji broj proizvedenih jedinica, ta investicija je skuplja. S druge strane, mjesto na policama u trgovačkim lancima se plaća, cijena je u načelu jednaka odnosno bi trebala biti, bez obzira na to koliko piva određena pivovara proizvede. Međutim da ne bude samo u tome teškoća, strani trgovački lanci u BiH preferiraju robne marke, pa tako i piva, čije je vlasnički kapital iz iste drzave od kud jeste i trgovački lanac, a nemali broj puta i isti vlasnik", kaže Ibrahimpašić.

S toga, nastavlja on, određeni broj firmi pa tako i pivovara iz očaja, a na rubu egzistencije, izlaz vide u proizvodnji privatnih marki za trgovačke lance jer veća preduzeća iz toga sektora najčešće nisu zainteresirane za takvu proizvodnju.

Ovakvoj cjelokupnoj teškoj situaciji dodatno ih opterećuje država sa stvorenim velikim parafiskalnim nametima koji se obračunavaju na ukupan prihod preduzeća kao da to preduzeće nema nikakvih troškova, tako da i uz negativno financijsko poslovanje preduzeće mora plaćati kojekakve takse i ostale namete.

"Također, treba istaći da proizvodna preduzeća stvarajući novu i veću vrijednost puno više doprinose uvećanju obračunskog PDV koji uplaćuju u državni budžet, a da nisu tretirana od strane državnih institucija  jednako kao i preduzeća koja su osnovana u BiH samo da distribuiraju uvozničke proizvode. Pri tome, najviše mislim na carinski i inspekcijski nadzor, a što se najbolje očituje u dampinškim cijenama piva na tržištu BiH kao i rada na crno", dodaje Ibrahimpašić.

Zakon o akcizama u BiH

Stoga je prijedlog o izmjeni Zakona o akcizama u BiH naišao na odobravanje. Kakve bi pomake on donio i koje su njegove dobre strane, direktor Bihaćke Pivovare objašnjava da je akciza indirektni porez kojem je obračunska jedinica količina piva i to 0,20 KM/l  piva, a po novom prijedlogu nova nacionalna stopa bi trebala biti 0,35 KM/l piva, pa je samim tim vrlo egzaktna i transparentna.

"Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama nema negativnih strana jer prije svega tretira jednako i strane i domaće proizvođače piva bez ikakvih razlika, ali će oni sa manjom proizvodnjom od 400.000 hl piva/godinu imati akcizu obračunatu po sniženoj stopi, pa će se razlike u cijeni proizvodnje "malih" i "velikih" donekle smanjiti tj. dobiće se malo "zraka ispod površine vode", ističe Ibrahimpašić.

S druge strane, dodaje, to će omogućiti državi povećanje prihoda u budžet od akciza na pivo jer će se od ovih "većih" naplatiti više poreza od akcize za ovu razliku do 0,35 KM/hl piva. Otprilike, proračun je da će to biti na godišnjem nivou cca preko 20.000.000 KM dodatni prihod u budžet.

Na upit na čemu insistira Evropska komisija kada je u pitanju usvajanje predloženih amandmana na Zakon o akcizama u BiH i do kakvih posljedica bi mogao dovesti jednak tretman domaćeg i stranog piva u BiH, Ibrahimpašić ističe da EK insistira na definiranju gomje granice proizvodnje koja treba biti ista kao u EU tj. 200.000 hl godišnje, da stopa ne može biti viša od 50% standardne akcize (maksimalno 0,15  KM), te da ne smije postojati različit tretman domaćih inostranih firmi.

"Zapravo, odgovor na ove njihove tvrdnje su slijedeće. lzuzetno, Portugalu je Odlukom Vijeća 2008/417/EZ od 3. juna 2008. odobrena primjena snižene stope akcize  na  pivo proizvođačima locirane  u autonomnoj regiji Madeira čija ukupna proizvodnja ne prelazi 300.000 hl godišnje. Pravo na sniženu stopu na količinu koja prelazi  200.000 hl primjenjuje se samo na lokalnu potrošnju piva u Madeiri. Izuzeće je odobreno na period od šest godina, pa se Odluka primjenjuje do 31.12.2013. Dakle već je postojala iznimka", dodaje on.

Nadalje, ovim izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH se definira nova nacionalna stopa, a sukladno odredbama Direktive 92/83/EEZ uvodi se i diferencirana tj. snižena koja ne može biti manja a ne veća od 50% od ove nove nacionalne stope.

Bosna i Hercegovina nije članica Evropske unije, niti ima kandidatski status, te samim time nije obavezna u potpunosti uskladiti cjelokupno zakonodavstvo s propisima Evropske unije. Bosna i Hercegovina je preuzela obavezu u procesu stabilizacije i pridruživanja postupno usklađivati svoje zakonodavstvo, i predložene izmjene Zakona upravo slijede ovaj princip postupnog usklađivanja, uvodeći inovacije u odnosu na važeća rješenja, usklađene s načelima i duhom relevantnih propisa Evropske unije i njenih članica. Bosna i Hercegovina ovim namjerava i Zakon o akcizama  postupno usklađivati sa relevantnom regulativom Evropske unije i u narednom periodu, paralelno s napretkom u procesu EU integracija, ali i u skladu s vlastitim interesima i potrebama, uvažavajući specifičnosti i održivi razvoj svoje privrede.

Naime, Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama u BiH koji je predložen od MVTEO BiH i amandman koji je usvojen na Komisiji za spoljnu i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH , u potpunosti je usklađen s odredbama člana 20. stav 1. Privremenog sporazuma, koji glasi: "Zajednica i Bosna i Hercegovina suzdržaće se od i ukinuti gdje postoji svaku mjeru ili praksu unutarnje fiskalne prirode koja uvodi, direktno ili indirektno, diskriminaciju između proizvoda jedne strane i sličnih proizvoda porijeklom s teritorije druge strane".

"Dakle, ovim se ne uvodi 'direktno ili indirektno, diskriminaciju između proizvoda jedne strane (iz Bosne i Hercegovine) i sličnih proizvoda porijeklom s teritorije druge strane (iz Evropske unije ili bilo koje druge države)'. Pojam 'potencijalne diskriminacije' nije spomenut u članu 20. niti bilo kojem drugom članu Privremenog sporazuma, te je riječ o subjektivnoj procjeni bez pravne relevantnosti", mišljenja je Ibrahimpašić.

Rješenje za spas

Rješenje za spas domaćeg piva, a da istovremeno ono bude u skladu sa zahtjevima koje postavlja EU, kao i da ne krši trgovinske obaveze BiH u skladu sa SSP - Prelaznim sporazumom, direktor Bihaćke Pivovare vidi u tome da građani BiH, državljani Bosne i Hercegovine, prije svega moraju koristiti, a to znači i kupovati, domaće proizvode.

"Niti jedna država, velika ekonomska sila,  a niti ona manja, nisu nastale i opstale biti velikim, a da su njihovi građani preferirali kupnju uvoznih proizvoda. Upravo suprotno, kompanije su crpile snagu i osvajali nova ino tržišta upravo snagom vlastitog domaćeg tržišta. Pa kad govorimo i o ovoj famoznoj Direktivi koja omogućava uvođenje diferencirane stope posebog poreza na pivo, i ona ima svoje razloge i genezu još od 1992. godine upravo u tome da bi se zaštitio manji proizvođač piva u najezdi globalizacije i to u onom negativnom smislu zatvaranja posustalih proizvodnji i otpuštanje radnika u srcu Europe, a sad bi to upravo nama osporavali, što je vrlo licemjerno. Zamislite zemlje u kojima svako veće selo ima svoju pivovaru (Njemačka, Austrija, Belgija, Češka, itd.) šta bi se dogodilo sa tim pivovarama da nisu prišli modelu diferencirane stope za 'male' i 'velike' proizvođače", zaključuje Ibrahimpašić.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti