Drugi talas ruskih kontrasankcija: Stop za automobile, odjeću, alkohol...
Drugi talas ruskih kontrasankcija mogao bi da obuhvati uvoz automobila sa Zapada, odjeće, drvo-prerađivačkih prozvoda i niza finansijskih usluga, a postoji mogućnost da bude redukovan i broj alkoholnih napitaka.
Drugi talas ruskih kontrasankcija mogao bi da obuhvati uvoz automobila sa Zapada, odjeće, drvo-prerađivačkih prozvoda i niza finansijskih usluga, a postoji mogućnost da bude redukovan i broj alkoholnih napitaka, poput viskija.
Pomoćnik predsjednika Ruske Federacije Andrej Bjelousov objašnjava de će Rusija uvoditi kontrasankcije tamo gdje ima mogućnosti da sama pokrene proizvodnju.
To se prvenstveno odnosi na automobile. Danas postoji mogućnost da Rusija proizvodi vozila uvoznih marki, jer praktično ima sve marke u režimu montaže.
Prema riječima Bjelousova, to se tiče i nekih vrsta odjeće. Naprimjer, u Rusiji ima proizvođača koji rade u kooperaciji sa stranim proizvođačima, te mogu da proizvode u Rusiji kvalitetne stvari poput trikotaže i odjela.
Kao primjer grane gdje je uvoz teško ograničiti on je pomenuo obuću.
Prema mišljenju pomoćnika predsjednika Rusije, pri uvođenju uzvratnih mjera racionalno će biti ograničen uvoz nekih drvo-prerađivačkih proizvoda.
Ukoliko zapadne sankcije krenu suviše daleko, postoji čitav niz finasijskih usluga, koje može da preuzme ruski bankarski sistem. Bankari će na tome biti zahvalni, smatra pomoćnik predsjednika.
Kada je riječ o mogućoj zabrani uvoza žestokih pića, Bjelousov navodi da je "Rospotrebnadzor" iz sanitarnih razloga već ograničio isporuke nekih vrsta viskija.
Poslije priključenja Krima Rusiji, SAD i EU uvele su čitavi niz ograničenja prema kompanijama, bankama i nizu segmenata ruske ekonomije.
Rusija je, sa svoje strane, u svojstvu uzvratnih mjera zabranila na godinu dana uvoz nekih poljoprivrednih proizvoda, sirovina i namirnica iz zemalja, koje su njoj uvele sankcije - navode ruski mediji.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
