Rodoljub Drašković, vlasnik srbijanskog koncerna "Swisslion Takovo", najavio je da će pred Vladom RS pokrenuti inicijativu za sporazumni raskid privatizacionog ugovora za kupljenu SL Industriju alata Trebinje (SL IAT), kazali su u trebinjskom preduzeću.
Iako je Drašković prije nekoliko dana u Trebinju najavio izgradnju novih pogona hrane u tom gradu i Fabrici steznih glava u Nevesinju, koja radi u okviru SL IAT, preko vikenda je naprasno od toga odustao.
Bogdan Golić, direktor SL IAT, kazao je da je 07.03.2009. godine dobio Draškovićev dopis u kojem se navodi da pokretanje inicijative za sporazumni raskid ugovora o privatizaciji tog poslovnog sistema čiji je većinski kapital kupio u januaru 2007. godine.
Drašković, takođe, traži da SL IAT njegovom koncernu vrati uloženih 17.136.000 KM, te da ne raspolaže sa prostorom koji je pod hipotekom za podignute bankarske kredite od šest miliona maraka, a za koje je, navodi, "Swislion" dao garancije da će biti uredno izmirivane. Upozorio je da će, ukoliko se ovaj slučaj ne riješi mirno, pokrenuti postupak pred međunarodnom arbitražom.
Ovakav potez, Drašković obrazlaže "nezdravom društvenom klimom u SL IAT koja se izražava opstrukcijom u radu i na novim projektima, štetama koje se dnevno čine preduzeću i većinskom vlasniku, te gubicima koji imaju tendenciju rasta". Ističe da u takvom privrednom ambijentu nije spreman ulagati kapital niti ispuniti obaveze iz privatizacionog ugovora.
Direktor SL IAT Bogdan Golić kazao je da je zatečen ovom situacijom podsjećajući da su prethodna tri dana razgovarali o prespektivama za opštine Trebinje i Nevesinje. Uzroke Draškovićeve odluke nije želio komentarisati navodeći da su oni za njega nepoznati i nerazjašnjeni.
Predstavnici oba sindikata koja djeluju u SL IAT zatečeni su odlukom većinskog akcionara. Boško Pikula, predsjednik Sindikata fabrike koji djeluje pri Konfederaciji sindikata RS, kaže da je ovo iznenađenje za sve radnike, te da su već kontaktirali ministra finansija Aleksandra Džombića koji u Trebinje treba doći iduće sedmice. Pikula je istakao da Sindikat neće dozvoliti otpuštanje radnika, a da će, ukoliko se to dogodi, tražiti da im bude isplaćeno po 1.000 KM za svaku godinu radnog staža.
Član Sindikalnog odbora SL IAT pri Savezu sindikata RS Radoslav Vlačić rekao je da se i oni zalažu za ostanak radnika, odnosno da eventualne otpremnine budu isplaćivane prema prosjeku plata u RS, a ne prosjeku u trebinjskoj fabrici.
I u Investiciono-razvojnoj banci (IRB) RS, nasljedniku Direkcije za privatizaciju koja je 2007. potpisala ugovor o prodaji IAT-a, iznenađeni su ovom situacijom, jer su ih Draškovićevi advokati prethodno kontaktirali kako bi utvrdili dogovarani aneks privatizacionog ugovora. Vlada RS je ranije zadužila IRB da sa kupcem IAT-a zaključi aneks ugovora kojim bi se on, zbog otežanog poslovanja preduzeća, oslobodio obaveze povećanja broja radnika sa postojećih 1.192 na 1.340.
Kupoprodajnim ugovorom, kažu u IRB-u, predviđena je i mogućnost sporazumnog prekida ugovora ukoliko se o tome usaglase obje strane.
"Ako dođe do spora predviđena je međunarodna arbitraža u Beogradu, ali po propisima RS", kazao je Zoran Popović, portparol IRB-a.
U Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS su, komentarišući dopis Rodoljuba Draškovića, kazali da se radi o kompleksnom pitanju, navodeći da se njegova suština nalazi u privatizacionom ugovoru.
"Interes Vlade i resornog ministarstva je zadržavanje radnih mjesta i sve naše mjere usmjerene su na ostvarenju tog cilja", kazala je Aleksandra Vukašinović, portparol tog ministarstva.
Obrad Belenzada, predsjednik Konfederacije sindikata RS, izjavio je da Vlada mora snimiti situaciju u SL IAT i iznaći rješenje za realizaciju novih projekata koji su sa Draškovićem dogovoreni u Trebinju.
| 
| 
