Bosanskohercegovačko graditeljstvo potkraj prošle godine zapošljavalo je 43.000 radnika, što je prema službenoj statistici šest posto ukupno zaposlenih u BiH, dok je neizravna zaposlenost koju generira graditeljstvo mnogo veća. U protekla tri mjeseca u BiH je, prema procjenama, bez posla ostalo oko 10 tisuća radnika. Potvrđene su i najave o povratku više od tisuću radnika iz inozemstva koji su zbog krize ostali bez posla u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji te Crnoj Gori.
Procjene su također da bi u ovoj godini bez posla moglo ostati oko 30 tisuća radnika. Prvi na udaru, što zbog krize što zbog nedostatka investicija izvan sezone, našli su se radnici u građevinarstvu, iako je riječ o industriji koja je tek trebala doživjeti procvat računajući planirane projekte posebice u infrastrukturi i elektroenergetskom sektoru. O stanju, prognozama kretanja u tom gospodarskom sektoru, ali i odnosu države govori Silvana Marić, predsjednica Savjeta za građevinarstvo Gospodarske komore Županije Sarajevo i višegodišnja izvršna direktorica Hidrogradnje.
• Kakva je sudbina bh. građevinske industrije, budući da se ona prema procjenama ali i najnovijim pokazateljima prva našla na udaru ekonomske krize?
- Građevinska je industrija podložna rizicima i vrlo osjetljiva na sve promjene u društvu, posebice u financijskoj sferi. Svjesni globalnih kretanja, gospodarstvenici okupljeni u Gospodarskoj komori Županije Sarajevo još od svibnja prošle godine upozoravaju Vladin sektor na negativne trendove u BiH. Građevinci su i tada naglašavali da će se, osim izvoznog sektora, među prvima na udaru naći i graditeljstvo - a samim tim i najveći dio gospodarstva. Zahtjev gospodarstvenika, artikuliran kroz praktično sve poslovne i stručne udruge, odnosi se na paket mjera čiji cilj treba biti ublažavanje posljedica ekonomske krize. U fokusu su mjere za rasterećenje privrede, nastavljanje investicijskog ciklusa za gradnju ciljane infrastrukture, kreditno-garancijska podrška poduzećima, otklanjanje nesklada u propisanim i realnim mogućnostima poštovanja Općega kolektivnog ugovora itd. Iako je Ekonomsko-socijalno vijeće FBiH (ESV) donijelo paket mjera potkraj prošle godine, s velikom zabrinutošću moram zaključiti da čak ni kratkoročne mjere nisu ostvarene.
Pošto je povijest pokazala da je ulaganje u ciljanu infrastrukturu prokušan recept za prevladavanje kriznih situacija jer kreira novu potražnju i generira zaposlenost, Grupacija graditeljstva unutar Udruge poslodavaca FBiH, kao i čitava Udruga poslodavaca inzistiraju upravo na nastavku investiranja u gradnju infrastrukture.
• Na udaru krize prvo su se našle velike kompanije čiji je većinski vlasnik država. Kako ih spasiti?
- Naravno, sve kompanije, bez obzira na vlasničku strukturu, od Vlade očekuju odgovarajuću reakciju na recesiju i krizu, i već se brinemo jer je nema u mjeri i na način koji poslovni sektor treba i očekuje. Mislim da je najvažnije da se Vlada pokrene u provođenju već donesenih mjera. Poslovni je sektor svoje stanje i trendove razvoja situacije predočio Vladi, jedan je paket mjera donesen i usuglašen, ali je neophodno da se urgentno realizira.
Smanjenje poreznih i drugih davanja dugogodišnji je zahtjev bh. poslovnog sektora iskazan kao nužna potreba kompanija mnogo prije krize i, naravno, bez obzira na vlasničku strukturu. Opterećenja gospodarstvu koja trenutačno imamo bila bi prevelik teret i za kompanije koje posluju u poslovnim uvjetima mnogo boljim od ovih kod nas. Stoga je ovaj zahtjev važan, a u uvjetima krize postaje conditio sine qua non, posebice za graditelje. Kad se govori o prodaji državnoga kapitala tj. privatizaciji, bitno je reći da nedostaje konzistentan Vladin plan - svake godine ili dvije mijenjaju se stavovi treba li pojedine tvrtke privatizirati ili ne.
Mogućnost promjene vlasničke strukture otežava strateško planiranje u tim tvrtkama, iniciranje novih poslovnih pothvata i uspostavljanje partnerstva. Jasno uspostavljanje ciljeva gospodarske politike i konzistentnost u njihovu dostizanju bilo bi korisno i državi i menadžmentu i zaposlenicima u tim kompanijama. Financijske intervencije su mjera za kojom posežu sve vlade ovih dana i to kao pomoć čitavim industrijskim granama.
razgovarao E. J. FELIĆ
poziv na pretplatu na : http://www.liderpress.hr/bih
| 
| 
