Domaća poduzeća su na koljenima i nastave li se najavljeni veliki poslovi u vezi s infrastrukturnim projektima dodjeljivati stranim tvrtkama, kompanije s predznakom BiH jednostavno će nestati. Tu dramatičnu poruku javno su vlastima uputili čelnici dviju najvećih domaćih građevinsko-projektnih kompanija, Hidrogradnje i Energoinvesta, koji traže da domaća poduzeća konačno počnu dobivati poslove na domicilnom tržištu. Te je zahtjeve podržao Savez samostalnih sindikata BiH, Privredna komora Federacije BiH i Vanjskotrgovinska komora BiH. Svi su oni jedinstveni u stavu da je kucnuo posljednji čas za spas odavno posrnule privrede, koju je aktualna ekonomska kriza gotovo dotukla.
Dodjela posla
Kolike razmjere su poprimili problemi u radu velikih privrednih društava najbolje oslikava potez predstavnika kompanija koje su u većinski državnom vlasništvu, a javno su odlučili pozvati svoje vlasnike, odnosno vlade ili, još konkretnije, Vladu FBiH, da konačno počne voditi brigu o vlastitim tvrtkama. Kap koja je prelila čašu nezadovoljstva, a ona se već dugo puni, nedavna je dodjela posla na gradnji dionice autoputa na koridoru Vc od Bilješeva do Zenice konzorciju Viadukta Zagreb i Heringa iz Širokog Brijega, vrijednog oko 80 milijuna maraka. Iako u sklopu tog konzorcija djeluje i jedna domaća tvrtka, u prijavi dostavljenoj na tender naznačeno je da je riječ o hrvatskom konzorciju, pa se i on tretira kao inozemni izvođač radova.
Također, već sada je izvjesno da će posao gradnje tri kilometra dugog tunela Vijenac, također na koridoru Vc, dobiti slovenska kompanija SCT. Riječ je o istom poduzeću koje izvodi radove na sarajevskoj zaobilaznici, i to s priličnim zakašnjenjem! Slovenski SCT dostavio je najnižu cijenu na tenderu raspisanom za taj posao, i to u iznosu od 54 milijuna eura. S obzirom na to da se prije procjenjivalo kako će gradnja tunela s dvije cijevi stajati najmanje 80 milijuna eura, već se uveliko špekulira oko svjesno postavljenih dampinških cijena, koje bi se onda nadograđivale dodatnim aneksima. Slučaj tunela Vijenac otvorio je i pitanje uvjeta koji prate realizaciju odobrenih kreditnih sredstava međunarodnih razvojnih banaka, a koje teško mogu ispuniti i sve domaće građevinske tvrtke u zajedničkom nastupu, dok samostalno nemaju apsolutno nikakve šanse. Tako na tenderu raspisanom za gradnju tunela Vijenac nije bila prijavljena nijedna domaća tvrtka!
Džemail Vlahovljak, glavni direktor sarajevskog Energoinvesta, smatra da su domaće tvrtke na izdisaju jer nemaju posla na domaćem tržištu i stoga očekuje da vlasti to ozbiljno uzmu u obzir, prilikom dodjele poslova na najavljenim velikim radovima vezanim uz gradnju autoputova i hidroelektrana u toku ove godine. - To je posljednji pokušaj da se promijene neki loši običaji koji su važili do sada. Ako ovaj put ne uspijemo, za godinu ili dvije više i neće biti velikih tvrtki s bh. predznakom i naša djeca neće biti inženjeri, nego robovi. Cilj nam je da naša poduzeća znatno participiraju u realizaciji velikih objekata jer ovo je posljednja šansa za izradu razvojnog ciklusa - rekao je Vlahovljak.
Velika očekivanja
Prvi čovjek Energoinvesta ne krije nadu da će se ostvariti najave koje su formalno, ali i neformalno, dobivene iz Vlade FBiH, a prema kojima će agradnja hidroelektrane Vranduk, za koju se očekuje da počne u narednih nekoliko mjeseci, biti povjerena prije svega domaćim kompanijama. - Mislim da projekte koji dolaze treba shvatiti kao razvojne i ne postoji nijedan razlog da Energoinvest, Hidrogradnja i druge domaće tvrtke ne grade hidroelektrane Vranduk ili Ustikolina - poručio je Vlahovljak, dodajući kako samo poduzeće koje vodi danas raspolaže s 500 visokostručnih kadrova - inženjera, pravnika i ekonomista koji su u stanju obaviti te poslove.Bitan detalj u priči u vezi s poslovima unutar BiH jest i stjecanje referencija, s obzirom na to da kompanije poput Energoinvesta većinu svojih poslova obavljaju u Africi ili Aziji, gdje će se prije ili poslije iskazati kao veliki minus činjenica da tvrtke ne mogu dobiti posao u vlastitoj zemlji, a natječu se za radove u inozemstvu. Vlahovljak posebno naglašava da je program federalne vlade koji se odnosi na gradnju novih elektroenergetskih kapaciteta u FBiH u idućem razdoblju ‘težak’ oko 10 milijardi KM i uvjeren je da bi domaća poduzeća mogla realizirati od 70 do 80 posto tog programa.
Velika očekivanja u vezi s gradnjom hidroelektrane Vranduk imaju i u Hidrogradnji, čijih 1.000 radnika već dugo živi s neredovnim plaćama, a upravo su obećanja o dodjeli ovog i nekih drugih poslova u zadnji čas odgodila već pripremljeni štrajk njenih uposlenika. Direktor Hidrogradnje Semin Mašić tvrdi kako domaće tvrtke imaju znanje i kapacitete da rade velike projekte, ali da se iz nekog razloga prednost na tenderima koje objavljuju vladine institucije uporno daje stranim kompanijama. - Žalosno je da se kompanije iz susjedstva spašavaju poslovima u BiH koje ćemo plaćati kreditima koje ćemo opet mi vraćati. Očekujemo da dobijemo ravnopravan pristup na predstojećim velikim projektima, jer nas se sada eliminira nerealnim uvjetima. Bez tih poslova neće nas još dugo ni biti - rekao je Mašić.
Svjesno obezvrjeđivanje
Zahtjeve privrednika podržao je i Savez samostalnih sindikata BiH čiji predsjednik Ismet Bajramović, međutim, smatra kako se u pozadini stalnog preskakanja domaćih tvrtki prilikom dodjele velikih poslova krije negativna strategija njihova obezvrjeđivanja rado različitih interesa. Bajramović kaže kako je sindikatu prioritet da prestane otpuštanje radnika, a svatko tko pokrene novo zapošljavanje i investicije imat će snažnu sindikalnu podršku. Iako su i Hidrogradnja i Energoinvest uvršteni u ovogodišnji plan privatizacije federalne Agencije za privatizaciju, čelnici tih kompanija ne vjeruju u neki osmišljeni pokušaj obezvrjeđivanja radi očekivane promjene vlasništva, već da je prije svega riječ o neznanju, nezainterisiranosti ali i lošim zakonskim okvirima koji je, da apsurd bude potpun, primjereniji poduzećima koja dolaze iz inozemstva.
Predsjednik Privredne komore FBiH Avdo Rapa stoga najavljuje kako će se od vlasti u FBiH tražiti da pristupi izmjenama niza zakona koji se odnose na procedure izbora izvođača radova, kako bi se na taj način u ravnopravan položaj s konkurencijom doveli domaći poduzetnici. Privrednici i sindikalci zajednički pozivaju i predstavnike BiH koji pregovaraju oko kreditnih sredstava nastoje da se realizacija kredita ne podigne na razinu koji nitko u BiH ne može ispoštovati. Da realizacija tih zahtjeva neće ići lako, svjedoči i to da su svi apeli zasad naišli na zid šutnje nadležnih institucija. Također ne treba zanemariti ni utjecaj mnogobrojnih kompanija iz susjednih zemalja koje neće pasivno promatrati ofenzivu domaćih tvrtki. S obzirom na to da je samo za gradnju autoputa u ovoj godini osigurano oko milijardu KM kredita što je trenutačno u regiji najveća investicija u tom sektoru, izvjesno je kako će borba za poslove biti izuzetno žestoka.
piše: Admir Mujanović
poziv na pretplatu na : http://www.liderpress.hr/bih
| 
| 
