Uvođenje sustava elektronskog poslovanja otvorilo bi domaćim kompanijama mogućnosti za pronalaženja novih tržišta, brže uspostavljanje poslovnih odnosa s partnerima.To bi posebno bilo značajno malim i srednjim tvrtkama, koje nemaju dovoljno resursa za značajnije iskorake na međunarodno tržište.
Poslodavci ističu da bi se uvođenjem elektronskog poslovanja i primjenom elektronskog potpisa, značajno ubrzali administrativni procesi i najbitnije, smanjili troškovi kompanijama.
Tako naši poduzetnici više ne bi morali vrijeme gubiti čekajući razne potvrde i suglasnosti u redovima ispred općina, sudova i drugih nadležnih institucija nego bi putem Interneta, iz svog ureda, pristupom na stranicu nadležne institucije mogli dobiti potvrdu.
Željko Knežević, pomoćnik ministra za elektroničke komunikacije i informatizaciju u Ministarstvu komunikacija i prometa BiH slaže se s navedenim prednostima. Kaže da u našoj zemlji već postoji dobar zakonodavni okvir za uvođenje elektronskog poslovanja. "Već su donesena dva zakona i to Zakon o elektronskom potpisu i Zakon o elektronskom pravnom i poslovnom prometu. Sljedeća faza je, kaže, uspostava ureda za certifikaciju i nadzor", kaže on.
Ističe da se ne može krenuti s aktivnostima uspostave ovog ureda, koji bi bio nadležan za certifikaciju elektronskih potpisa, dok Vijeće ministara BiH ne uradi pravilnik o unutarnjoj sistematizaciji radih mjesta u kojoj će biti uvršten i ovaj ured. Iako je to već upućeno Vijeću ministara Knežević kaže da ne može predvidjeti kada bi se moglo početi sa uspostavom ovog ureda.
Kaže da se i dalje tu mora razviti infrastruktura javnog ključa koja uključuje glavno certifikacijsko tijelo koje će u ime države izdavati kvalificirane elektronske potpise.
Kvalificirani elektronski potpis je inače, potpis kojim se pouzdano garantira identitet potpisnika, integritet elektronskih dokumenata i onemogućava naknadno poricanje odgovornosti za njihov sadržaj.
Ističe da su prije nekoliko dana imali sastanak sa predstavnicima Međunarodne finacijske korporacije (IFC), koja je članica Svjetske banke, na kojem su razgovarali o izradi analize koja bi dovela do prihvatljivih rješenja, a u proces bi bile uključile sve strane zainteresirane u ovaj proces. "IFC bi nama pomogao kroz edukaciju, a mi bi morali doći do rješenja koja bi bila najbolja za našu državu, a njizgledniji je uspostava ovog ureda", kazao je Knežević.
Smatra da bi bilo dobro uspostaviti agenciju za informacijsko društvo jer da ona postoji , smatra da bi sve išlo puno brže jer je ovako Ministarstvo preuzelo da implementia te procese, a to ide jako sporo.
Zakon o elektronskom poslovanju i potpisu usvojen je na razini države, a prošle godine je i Republika Srpska donijela zakon istog naziva. RS je također uspostavila i Agenciju za informaciono društvo RS.
Iz Asocijacije poslodavaca BiH kažu da je ovo uvođenje procesa elektronskog poslovanja veoma važno u procesu pridruživanja EU. Osim toga što je to svjetski trend njegova prednost za poslovnu zajednicu je ta što bi im to, kažu, donijelo i smanjenje troškova poslovanja.
On-line registracija novog poduzeća
Europska unija je kroz Direktivu o uslugama definisala 20 usluga građanima u zemljama članicama EU koje bi trebalo da budu dostupne elektronskim putem, a koje će i BiH u procesu pristupa morati implementirati.
Od 20 usluga 8 se odnosi na prioritetne elektronske javne usluge za privredne subjekte kao što su: socijalni doprinosi za zaposlene, porez na dobit preduzeća (potpun e-servis u podnošenju prijava, praćenju i dobijanju obaveštenja o stanju poreskih obaveza i promjeni poreskih zakona), porez na dodanu vrijednost, registracija novog poduzeća, podnošenje podataka uredima koje se bave statistikom, carinske deklaracije, okolišne dozvole, javne nabavke.
D.Kozina
| 
| 
