Koraci koje su Švedska i Estonija poduzimale tijekom financijske krize pokazuju mudrost kontrole javnih troškova.
Grčka drama je pokazala kako je prvi val financijske krize vrlo jednostavno otvorio put slijedećem valu. U želji da izbjegnu duboku gospodarsku recesiju, mnoge su vlade potrošile ogromne svote novca kako bi stimulirale ekonomiju. No, deficiti i dugovi doveli su ih u još veće probleme. Dva europska izuzetka su Estonija i Švedska i ostale bi zemlje mogle učiti na njihovom primjeru, pa čak i napredovati bolje od njih.
Gospodarski rast se ne postiže vladinim programima potpore. Upravo suprotno, vladini poticaji uvećavaju dug i kamatne stope što za rezultat ima nižu stopu gospodarskog rasta. Vješti inovatori i poduzetnici sa svojim uposlenicima su ti koji generiraju gospodarski rast. Stoga mora biti olakšano pokretanje poduzeća u uvjetima konkurentnosti u kojima se rad isplati. Ekonomske slobode vode do rasta, a uvećani prihodi su jedini dugoročni način da se otplate dugovi.
Švedska i Estonija su provele niz reformi i uspjele postići kontinuirani rast. No, to se treba desiti i u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Portugaliji i Grčkoj kako bi se oporavila europska ekonomija.
Vlade moraju držati pod kontrolom javne troškove. Švedska i Estonija imaju najmanje proračunske deficite među 27 članica Unije i stoga će moći izbjeći sveobuhvatna rezanja javnih troškova koje očekuju Grke, Španjolce i Britance u slijedećim godinama. Potrebni su jasni okviri i ciljevi kojima se sprečavaju deficiti.
Izvor: reci.ba
| 
| 
