Ogromni budžetski deficiti nastali usljed globalne finansijske krize natjerali su vlade pojedinih zemlja da uvedu posebni porez na luksuznu robu, kao jednu od mjera kojom bi se osigurali dodatni prihodi.
Posljednje koje su to uradile bile su vlade Ukrajine i Bugarske, a ovaj sistem godinama uspješno funkcionira u razvijenim zemljama zapada. U Bosni i Hercegovina se još uvijek ozbiljno ne razmišlja o takvom potezu, a budžeti se `namiruju` poskupljenima koja najviše pogađaju socijalne skupine.
Primjera je napretek, od kojih izdavajmo posljednju odluku nadležnih vlasti da se povećaju cijenu goriva, kako bi se pokrili gubici Željeznica FBiH i RS.
Bosna i Hercegovina je zemlja koja apsolutno favorizuje luksuznu robu i one koje mogu sebi priuštiti takve proizvode, smatra Igor Gavran, ekonomski stručnjak i projekt koordinator u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. No, iako većina uređenih zemalja primjenjuje porez na luksuznu robu, u našoj zemlji postoji bojazan da bi ta vrsta oporezovanja samo povećala ilegalno tržište.
"Ako pogledamo statističke podatake naprimjer o uvozu zlata u Bosni i Hercegovini, jasno je da se veći dio zlata uvozi ilegalno jer nema teoretske šanse da su ove prilično beznačajne cifre koje stoje u evidenciji istinite. Tako da mnogi luksuzni proizvodi koji bi se mogli dodatno oporezovati, već sada jednim dijelom nelegalno ulaze u BiH, pa je moguće da bi takav porez samo povećao šverc", kaže Gavran u razgovoru za eKapiju.
On smatra da, imajući u vidu standard naših građana i učešća luksuznih proizvoda u ukupnom prometu, efekti koji bi se postigli porezom sigurno ne bi bili spektakularni. Jedini luksuzni proizvodi koji bi zaista mogli dovesti do povećanja prihoda ukoliko bi se dodatno oporezovali su luksuzni automobili.
"To je svakako nešto što ima veću vrijednost, pa bi dodatne trošarine ili akcize kakve postoje naprimjer u Hrvatskoj i drugim zemljama, bile opravdane i poželjne. No, ono što je kod nas kontradiktorno za razliku od drugih država jeste to što je među najvećim kupcima takve robe sama vlast. Samim time, poreski prihodi bi na papiru bili povećani, ali bi faktički vlast sama sebi plaćala taj porez", objašnjava Gavran.
Oporezovanje luksuzne robe najbolje je riješeno u skandinavskim zemljama, koje su poznate po socijalnoj osjetljivosti i programima koje štite ranjive skupine stanovništva. Čak je prisutan trend pozitivne diskriminacije u vidu smanjivanja ili oslobađanja opterećenja za siromašne. Ostale zemlje također teže da visokim stopama poreza opterete luksuznu robu, kao i visoke prihode.
U našoj javnosti se nekoliko puta pokretala diskusija o ovom pitanju, a pobornici ove inicijative smatraju da nije logično imati isti porez na hljeb i lijekove, kao i na jahtu i avion. No, dalje od kritike se nije otišlo.
N.V.
| 
| 
